Kemijski priručnik 1. godina. Priručnik iz kemije. Upute za kolegij Opća kemija. Reagiraju bazični oksidi

NOVOSIBIRSKO DRŽAVNO MEDICINSKO SVEUČILIŠTE

GBOU VPO MINISTARSTVO ZDRAVLJA I SOCIJALNOG RAZVOJA RUSIJE

Zavod za medicinsku kemiju

Poteryayeva O.N., Gimautdinova O.I., Sycheva I.M., Tyurina E.E.,

Metodički priručnik za kolegij opće kemije za studente 1. godine svih fakulteta

Novosibirsk - 2012

Poteryayeva O.N., Gimautdinova O.I., Sycheva I.M., Tyurina E.E. Nastavno-metodički priručnik za kolegij opće kemije za studente 1. godine svih fakulteta.

Novosibirsk, 2012.- 87 str.

Ovaj obrazovni priručnik pokriva glavne dijelove općeg

I koloidna kemija. Sav materijal prezentiran u priručniku ima izraženu profesionalna orijentacija. Razmatra se termodinamika metabolizma u ljudskom organizmu, upotreba osmotski aktivnih tvari i njihovih otopina u medicini, te se detaljno opisuje uloga puferskih sustava u ljudskom organizmu.

Materijal je prezentiran na visokoj stručnoj razini, au isto vrijeme pristupačan studentima mlađih razreda. Priručnik sadrži sve potrebne formule za rješavanje zadataka iz opće kemije, primjere zadataka i testove za sve dijelove. Priručnik predstavlja tematski laboratorijski rad koji stječe temeljne vještine kemijske laboratorijske prakse. Okvirna verzija završnog testa i prilog s potrebnim kemijskim podacima u devet tablica zaokružuju nastavno pomagalo.

Recenzent: doktor medicinskih znanosti, prof., prov

Zavod za farmakologiju Grek O.R.

Na sjednici Zavoda za medicinsku kemiju odobren je Zapisnik br. od lipnja 2012. godine.

@ Poteryayeva O.N., Gimautdinova O.I., Sycheva I.M., Tyurina E.E.

@ Novosibirsko državno medicinsko sveučilište

1. Uvod u kolegij opće kemije. Metode izražavanja koncentracije otopina. Zakon ekvivalenata. Titrimetrijska analiza, metoda neutralizacije.………………………3

2. Termodinamika……………………………………………………………………………………...11

3. Kemijska kinetika…………………………………………………………………………………18

4. Struktura i uloga vode, pH ljestvica. Otopine neelektrolita, disocijacija jakih i slabih elektrolita. Hidroliza soli………………………………………………….30

5. Koligativna svojstva otopina. Osmoza. Anorganski puferski sustavi….45

6. Puferski sustavi tijela……………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………….

7. Raspršeni sustavi. Struktura micela. Raspršeni sustavi u tjelesnim tkivima..67

8. Probni rad……………………………………………………………………………………80

9. Dodatak…………………………………………………………………………………82

Lekcija br. 1 Tema: Uvod u tečaj opće kemije. Načini izražavanja

koncentracije otopina. Zakon ekvivalenata. Titrimetrijska analiza (metoda neutralizacije).

Svrha: 1) Upoznati se s pravilima rada u kemijskom laboratoriju. 2) Steći vještine izvođenja titrimetrijske analize i naučiti kako napraviti izračune na temelju rezultata titracije.

Po završetku proučavanja teme, učenici bi trebali znati: sigurnosna pravila, osnovne zakone kemije,

načini izražavanja koncentracija otopina; zakon ekvivalenata, posljedice iz njega; osnovni pojmovi titrimetrijske analize.

Znati: pripremati otopine zadane koncentracije, pretvarati koncentracije (Cm u C%, C% u Se); metodom neutralizacije odrediti koncentraciju analizirane otopine i izračunati masu analizirane tvari.

Plan praktične nastave:

1. Dolazna kontrola

2. Sigurnosne mjere

3. Rješenja: definicija, klasifikacija, koncentracija

4. Zakon ekvivalenata. Osnovni pojmovi titrimetrijske analize

5. Laboratorijski rad br.1

6. Rješavanje problema

7. Domaća zadaća: pripremiti se za ekspresnu kontrolu pomoću koncentracija i zakona ekvivalenata, rješavati zadatke. Pripremite se za temu “Termodinamika”.

Svaki učenik se mora potpisati u dnevnik sigurnosnih uputa. Stoga ste neovisno odgovorni za svoje postupke

Laboratorijske radove izvodite u skladu sa sigurnosnim propisima!

Teorijski dio

Početak moderne kemije može se smatrati sredinom 18. stoljeća, kada je Lomonosov M.V. formulirao zakon održanja težine (mase): “ težina svih tvari koje reagiraju jednaka je težini svih produkata reakcije" Sljedeći Lavoisier A.L. postavio je temelje moderne kemijske sistematike (koncept kemijski element i složena veza). Na temelju ovih ideja izveden je drugi temeljni zakon kemije - zakon stalnosti sastava, koji kaže da “ svaki kemijski spoj ima određen i stalan sastav". Prikupivši opsežnu eksperimentalnu građu, Dalton J. je došao do zaključka o diskontinuiranoj strukturi materije i uveo u kemiju ideju “ atomi kao najmanje čestice od kojih nastaju sve tvari". Zahvaljujući Avogadrovom zakonu: " jednaki volumeni svih plinova sadrže jednak broj molekula“, prihvaćena je ideja o molekuli kao najmanjoj električki neutralnoj čestici tvari koja sudjeluje u njezinim kemijskim reakcijama.

Osnovni kemijski pojmovi

1. Količina tvari Mol je količina tvari koja sadrži toliko

određene konvencionalne čestice, koliko je atoma sadržano u 12 g ugljika 12 C (Avogadrov broj 6,02 * 1023). Oznaka: n ili ν.

Molarna masa M(X) je masa jednog mola tvari X. Molarna masa se nalazi kao omjer mase m tvari i njezine količine u molovima:

M(X) = [g/mol]

Jedinica molarne mase je g/mol, na primjer, M(Na) = 23 g/mol, M(Cl2) = 71 g/mol, M(H2 SO4) = 98 g/mol.

2. Otopine Otopine predstavljaju okolinu u kojoj se odvija sav život

važne procese. Krvna plazma, limfa, želučani sok, slina, unutarstanična tekućina (citoplazma) su otopine s određenom koncentracijom otopljenih tvari. Komponenta koja je u otopini prisutna u većoj količini naziva se otapalo, a ostale komponente nazivaju se otopljene tvari. Otopine su čvrste (metalne legure), tekuće (krv, slina) i plinovite (zrak). Otopine su prave (jednofazne) i koloidne, imaju heterogene faze: gel, sol, emulzija, aerosol. U pravim otopinama veličina čestica je prosječno 0,1 nm, tj. reda veličine molekula, a kod koloidnih 1-1000 nm.

Klasifikacija otopina:

Po koncentraciji: nezasićeni, zasićeni, prezasićeni

Po prisutnosti disocijacije: elektroliti, neelektroliti

Prema veličini čestica: homogeni (pravi), heterogeni (koloidni)

Ovisno o prirodi otapala: vodeni, nevodeni

Ovisno o koncentraciji H+ i OH- iona: kiseli, neutralni, bazični.

Koncentracija otopljene tvari može se izraziti na nekoliko načina.

Metode izražavanja koncentracije otopina

Molarna koncentracija otopine C M je vrijednost koja pokazuje koliko je molova tvari u 1 litri otopine. Mjerna jedinica - mol/l cm = = [mol/l]

n – količina tvari u molovima

M – molarna masa otopljene tvari (g/mol) V – volumen otopine (l)

Ako je volumen otopine dan u mililitrima (ml), tada je Cm = [mol/l]

Na primjer, Cm = 0,5 mol/l znači da 1 litra otopine sadrži 0,5 mol otopljene tvari.

Ekvivalent molarne koncentracije Se je vrijednost koja pokazuje koliko je molova ekvivalenta u 1 litri otopine. Mjerna jedinica moleq/l

Se = = [mol-eq/l]

ne - količina ekvivalenta tvari (mol-ekviv): ne =

Ekvivalent je neka stvarna ili uvjetna čestica koja može vezati ili otpustiti jedan vodikov ion u acidobaznim reakcijama ili jedan elektron u redoks reakcijama.

m – masa otopljene tvari (g)

Me – ekvivalent molarne mase (g/mol-ekviv). Ja = M fe

Faktor ekvivalencije f e je bezdimenzijska veličina, izračunata za različite klase spojeva pomoću sljedećih formula.

Za kiseline:		(kiseline) =
Na primjer:	(H2S04) = ;		fe (NCl) = 1
Za temelje:		(baze) =
Na primjer: fe (KOH) = 1; fe =
Za soli:
Na primjer, fe (K2 SO4) =				fe) Najnoviji materijali u odjeljku: